U igri je bitna stvar - sastav sljedećeg Europskog parlamenta, izravna veza između građana Europske unije i institucija EU-a.

Zašto su izbori za Europski parlament 2024. važni?

Način na koji ćete glasati na EU izborima 2024. odredit će smjer kretanja EU-a u sljedećih pet godina. To znači da i vaš glas odlučuje o odlukama i politikama vezanima za klimatske promjene i migracije, veću integraciju ili pak povećani nacionalizam.

Stranke desnice i krajnje desnice posljednjih godina ostvarile su značajne uspjehe diljem Europe, a ovaj pomak udesno sigurno će se odraziti na idući saziv Europskog parlamenta.

Parlament, koji zasjeda u Bruxellesu i Strasbourgu, donosi zakone koji utječu na živote građana Europske unije, a jedan od glavnih zadataka je odobriti godišnji proračun. Samo ove godine on je dosegao 189 milijardi eura.

Kako funkcioniraju izbori?

Glasanje počinje u četvrtak 6. lipnja u Nizozemskoj, slijede Irska i Malta u petak te Latvija i Slovačka u subotu. Najveći broj članica na birališta za EU parlament izaći će u nedjelju 9. lipnja.

Većinom će ti izbori trajati jedan dan. Izuzetak su Česi jer će glasati u petak i subotu te Talijani, kojima su subota i nedjelja na raspolaganju. Belgijci ne glasuju samo na europskim izborima u nedjelju, već i na nacionalnim i regionalnim izborima.

U većini zemalja EU-a trebate biti punoljetni da biste glasali, ali u nekoliko je zemalja dobna granica za glasanje na EU izborima 16 godina (Njemačka, Austrija, Belgija, Malta), a u Grčkoj je minimalna dob 17 godina. U nekolicini zemalja, uključujući Luksemburg i Bugarsku, obavezno je glasati na izborima za EU parlament.

O rezultatima odlučuje proporcionalna zastupljenost, što znači da se svaki glas računa, iako neke zemlje imaju minimalni izborni prag od pet posto.

Prosječna izlaznost u 2019. bila je 50,7 posto. Do kraja 9. lipnja bit će jasno koje su stranke osvojile 720 zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu.

Broj zastupnika koje svaka zemlja ima u njemu proporcionalan je broju stanovnika. Njemačka, najmnogoljudnija zemlja EU-a, ima ih 96. Malta, Luksemburg i Cipar imaju minimalan broj zastupnika - svaka zemlja ima ih po šest.

Koliko je zapravo važan Europski parlament?

Europski parlament jedina je institucija čije zastupnike izravno biraju birači u 27 zemalja. Povezuje Europljane s druge dvije velike institucije: Europskom komisijom, izvršnom vlasti EU-a, te Vijećem EU-a, a ono se sastoji od ministara iz vlada EU-a.

Europski parlament važan je jer oblikuje smjer zakona i politika EU-a te odlučuje o međunarodnim sporazumima i proširenjima. EU parlament mora odobriti godišnji proračun Unije i može zatražiti od Komisije da predloži zakone.

Rad Komisije i Vijeća nadziru upravo zastupnici EU parlamenta koje ćete birati na ovogodišnjim izborima. Upravo oni dijele odgovornost s Vijećem za usvajanje zakona koje je predložila Komisija.

Većina zastupnika u EU parlamentu sjedi u političkim skupinama koje se kreću od lijeva prema desno, a ne prema nacionalnosti. Zbog toga se nerijetko događa da žongliraju između privrženosti stranci u EU parlamentu ili svojoj državi.

Koje su glavne političke stranke u Europskom parlamentu?

Tradicionalno, dvije najveće stranke su Europska pučka stranka desnog centra (EPP) te Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) lijevog centra.

No i druge skupine postaju sve značajnije. Liberalna skupina Obnovi Europu i Zeleni/Europski slobodni savez bili su sljedeći po veličini u prošlom Parlamentu, ali dvije skupine na desnici očekuju značajan rezultat na izborima. To su Europski konzervativci i reformisti (ECR) te skupina Identitet i demokracija (ID).

Dvije manje skupine također igraju ključnu ulogu; jedna od njih je ljevičarska skupina GUE/NGL, a druga su zastupnici u Europskom parlamentu koji nisu povezani ni s jednom skupinom - od mađarskih nacionalističkih članova Fidesza do šačice katalonskih separatista.

Glasanjem na EU izborima 2024. šaljete poruku vladi

Glavna svrha izbora u lipnju jest odlučiti o sastavu Parlamenta, no često glasači koriste tu priliku da svojim nacionalnim vladama pošalju određene poruke.

Diljem EU-a stranke krajnje desnice očekuju značajan uspjeh na predstojećim izborima. Ankete pokazuju da bi dvije skupine na desnici, ECR i ID, mogle prestići lijevi centar i postati druga najveća snaga u Parlamentu.

Ako lijevi centar bude imao loše rezultate, EPP bi mogao biti primoran tražiti nove saveznike. Pomak udesno mogao bi pauzirati planove za nove zakone o klimi i održivosti te utjecati na društveno ili gospodarsko zakonodavstvo. Osim toga, to bi također moglo utjecati na snažnu financijsku i vojnu potporu EU-a Ukrajini.

Odabir sljedećeg predsjednika Europske komisije

Jedan od prvih zadataka novih europarlamentaraca bit će izbor predsjednika Europske komisije. Aktualna predsjednica Ursula von der Leyen traži reizbor.

Šefovi 27 država ili vlada EU-a, poznatih kao Europsko vijeće, uzet će u obzir izborne rezultate, a zatim imenovati kandidata čije se ime potom predstavlja Parlamentu. Tog kandidata morat će odobriti više od 50 posto zastupnika.

Političke grupacije u EU parlamentu mogle bi koristiti sustav vodećih kandidata - takozvanog Spitzenkandidata - kao što su učinile 2014. Prema tom načelu, svaka grupa predlaže predsjedničkog kandidata prije izbora, a grupa koja osvoji najviše zastupničkih mjesta ima mandat izabrati predsjednika Europske komisije.

Koje su ovlasti Europskog parlamenta?

Izabrani zastupnici s predstavnicima vlada EU-a pregovaraju i odlučuju o novim zakonima koji utječu na sve aspekte života u Uniji, od gospodarskog razvoja do klimatskih promjena i sigurnosti.

Zastupnici pritom ističu ključne političke, ekonomske i društvene teme, podržavajući temeljne vrijednosti Europske unije: poštivanje ljudskih prava, slobode, demokracije, jednakosti i vladavine zakona.

Osim toga, EU parlament odobrava proračun EU-a i nadzire kako se troši taj novac. Isto tijelo bira predsjednika Europske komisije, imenuje njezine povjerenike te ih, ako je potrebno, poziva na odgovornost.

Kako glasati na EU izborima 2024.?

Kako biste glasali na izborima za EU parlament, odaberite državu u kojoj želite ostvariti to svoje pravo i željeni jezik. Građani Europske unije imaju pravo glasati u svojoj zemlji porijekla, iz inozemstva ili u državi članici u kojoj trenutno žive. No valja imati na umu to da je za glasanje ponekad potrebna prethodna prijava.

Koliko zastupnika ima pravo izabrati Hrvatska?

O broju zastupnika svake pojedine zemlje odlučuje se prije svakih izbora, a broj se temelji na načelu opadajućeg razmjera. To znači da svaki zastupnik iz zemlje s većim brojem stanovnika predstavlja više ljudi od zastupnika iz zemlje s manjim brojem stanovnika. Najmanji broj zastupnika svake zemlje je šest, a najveći 96. Hrvatska ima pravo na 12 zastupnika u EU parlamentu, a najveći broj zastupnika ima Njemačka. Slijede Francuska (81), Italija (76), Španjolska (61), Poljska (53), Rumunjska (33) i Nizozemska (31).

Kako se u Hrvatskoj biraju zastupnici u EU parlament?

Prema pravu Europske unije, sve države članice moraju koristiti izborne sustave koji jamče proporcionalnu zastupljenost, što znači da broj izabranih zastupnika svake stranke ovisi o udjelu biračkih glasova koje stranka dobije. Hrvatska koristi sustav preferencijalnog glasanja, što znači da birač na glasačkom listiću zaokružuje redni broj ispred naziva kandidacijske liste.

Ako pak birač želi pojedinom kandidatu na toj kandidacijskoj listi dati preferirani glas, zaokružuje i redni broj ispred imena i prezimena kandidata kojemu daje preferirani glas. Time se tom kandidatu daje prednost na kandidacijskoj listi za koju se glasa i veća je šansa da bude izabran.

>>>>Ovdje možete pogledati konačan popis svih lista i kandidata RH za EU izbore<<<<

Što slijedi nakon izbora?

Nakon što su izabrani, zastupnici rade na formiranju klubova zastupnika. Na prvoj plenarnoj sjednici, na kojoj se sastaju svi zastupnici, novi Parlament bira predsjednika. Na idućoj sjednici biraju predsjednika Europske komisije te nakon dogovora odobravaju skupinu povjerenika, poznatu kao kolegij.

Sadržaj je dio projekta EU: Glas za Europu i realizira se u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.